Most poznat kao ''Rimski most'' u selu Vranci, općina Kreševo

Most poznat kao ''Rimski most'' u selu Vranci, općina Kreševo proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.


Mjesto Kreševo se prvi put u pisanim dokumentima spominje 1435. godine i već tada ima ugled rudarskog centra Bosne. U samom mjestu je bilo više mostova koji su uglavnom bili drveni, tako da se nisu uspjeli održati do današnjih dana. Da ih je bilo više, svjedoči pobliža oznaka za jedan han, koji se naziva han među mostovima Kreševa. O broju mostova svjedoči i jedna bilješka iz sidžila sarajevskog kadije, dana 28.03.1778. godine Mustafa Halifa, sin Ahmedov iz Đerez – Bačine mahale u Sarajevu, svojom zakladnicom, određenom između ostalog, sredstva za opravku mostova na biočkoj rječici kod Kreševa.


Dolina rijeke Kreševčice predstavlja područje tradicionalnog željeznog zanatstva i rudarstva, u kojem se nalazio veliki broj kovačkih radionica od kojih se veliki broj nalazi u selu Vranci.


Selo Vranci udaljeno je oko 2 km jugozapadno od grada Kreševa, smješteno u uskoj dolini potoka Mrganovac na padinama planine Lopata.


Most poznat kao ‘’Rimski most’’ nalazi se na trasi antičkog rudarskog drumskog pravca, čiji ostaci su pronađeni na udaljenosti od oko 400 metara od mosta. O njegovom nastanku nema puno podataka, ali se na osnovi same lokacije i morfologije terena može izvesti zaključak da je most na ovom mjestu morao postojati još u antičko vrijeme. Oblik nivelete pokazuje da je nadzemni dio konstrukcije nastao u osmanskom periodu. Most posjeduje značajnu historijsku vrijednost s obzirom da je zadržan u svom izvornom obliku i posjeduje potencijal za uspostavljanje kulturnih trasa. Ima jednostavnu formu, izveden na jedan polukružni luk, koji se oslanja direktno na obale rječice bez ikakvih posebnih upornjaka. Zbog dugogodišnje izloženosti nepovoljnim atmosferskim utjecajima, zubu vremena i neodržavanju most je danas u lošem stanju.

Pored rada u rudnicima i majdanima, stanovnici Vranaka su do pred Drugi svjetski rat imali u domaćinstvima po jednu kovačku radionicu u kojoj se ručno kovalo. Bili su poznati po kovanju čavli svih vrsta, od onih za potkivanje konja do onih koji su korišteni u građevinarstvu. Stanovnici sela Vranci su se oduvjek bavili kovačkim zanatom i u svom kraju bili poznati kao dobri majstori.


Više fotografija "Rimskog mosta" u selu Vranci možete pogledati u Galeriji.



Izvor : www.kons.gov.ba





Komentari


Nema komentara

Napiši komentar

Molimo vas da unesete kod kao što je prikazan.
Nije bitno da li pišete velikim ili malim slovima.

UPOZORENJE: Vaši komentari sadrže isključivo i samo Vaš stav i mišljenje. Zabranjeno je vjersko, rasno ili bilo kakvo vrijeđanje, psovanje i sve što se kosi sa kulturnim ponašanjem u društvu. Portal visoki.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.